Ñee omondo Thoyora Ahmed Obaid jaeko Directora Ejecutiva FNUAPpegua Tairusuvaereta opaete Tëtaguasuretarupi ñoguinoivae iAra oñevaeyave

Kuae ara, oñevaerambueve Tairusuvaereta opaete Tëtaguasuretarupi ñoguinoivae  iAra oñevaeyave, arañavorupiko, tairusuvaereta jekuae oeka iyeupeguareta opaño teko kavi jëguata chuperetavae ipuerevaerä jokoropi oupitireta ipaiu jare ipiakirupi ikirëi oyapovae.  Kuae ivipe opaete Tëtaguasuretarupi oimeko 1.800 millones tairusuvaereta guinoi 10gui jare 24 arasavae, jaema jaereta oekavae jaeko ipuerevaerä oupiti arakua, opaño mbae mbaraviki oyapovaerä jarevi jokoropi ipuerevaerä oñemojëgua chupe ombokuakua väera ikavirupi.

Yepemona ambueguevaereta jei, jokuae tairusuvaeretako kuripegua ñoguinoi, erëiko añave ikaviko yaikua yapita keräi jaereta ñandereroatatako, jaema añavevoimako jokoräita ñañemongeta.  Jokuae tairusureta jaeko tëta itenondeguarä ñoguinoi.  Jaereta añave teko oipoepi yoguiraja ipuerevaerä jokuae VIHgui yayepi, echako añave jokuae tairusuvaereta Tëtaguasu Africarupi ñoguinovaerupi, jeta oyekua jokuae arasa 15 jare 21 arasaguinoivaeretarupi, mbaetima SIDA jetambate oipisivae.  Jokuae tairusuretako jekoe oiporu opaño mbaepokireta guinoivae redes, oñapombae omboavaimbaere oyapovaerä, jokoräiñovi ipuerevaerä oechauka keräi oyepoepivaerä teko.  Jokoräiñovi iñeengetaretama  jokuae teko géneroregua jare omboyupavo yoguirajaereta tape mbaemboete oimevaerä kuña jare kuimbaeretaregua teko jupiguerupi ñoguirekovaerä. Kuae poparasa XXIrupi.

Erëiko, añave oime ikavigue mbaembae jëgua oi ñandeve, jare oimevi oyecha mbaeavaireta.  Kuae ararupi, mbite oasayeko tairusuvaeretagui jaimeimei oväe korepoti erëiko oupitiä mokoi dálaryepe arañavo jaemako jese yoguirekoreta mbaraveteasikaturupi.  Oimeko 100 millonesrupi tairusuvaereta mbaeti oñemboe ñoguinoivae. Arañavo, 15 millonesrupi kuñatairaireta ndeitëi okuakuaetevae imembi oa; jare 40% opaete mbaerasipiau VIHregua oñevaeko jokuae tairusuraireta 15gui 24 arasa guinoivaeretape.   Oapete regiónreta kuae ivi yaiko pipevaerupi, jokuae tairusureta iparavikimbae ñoguinoivae jetayaeteko jaeramo kiareta iyuvangatarä yoguirekoreta.

Erëiko mbaetiete ikavivae jaeko jetayaete tairusuvaereta jekuae okuakua yoguiraja mbaetireve keräiyepe jëgua chupereta tekokavi ipuerevaerä jekuae oäroreta ikaviguevae ara oñeväe chuperetavaerä.  Tairusuvaereta, jokoráiñovi kuñataimichireta oñemondíapotaramo ñoguinoivae, jekuaeño oñuvanga jesevae mbaetireve oñemboete chupe itekomboe.  Añave ñanemaenduarambueve mbaemboeterupi kuae Ara tairusureta iara, ikaviko jeiete jare añetepeguama yaparaviki, ñamotenondere tairusuvaeretaregua mbaraviki.

Fondo Poblaciónpegua Naciones Unidas guinoivae, jekuaeko roporomoatangatu ipuerevaerä tairusuvaereta guiroguata jëta jare jëtaräreta.  Romee röi ñembori moromboerupi oikatu yoguirekovaerä, jokoräiñovi jekuae royapouka ipuerevaerä tairusuvaereta oyekou tekoroïsa sexual jare reproductivaregua, jarevi oñeanduvaerä VIHgui, jokoräiñovi opaño mbaravikireta ñembori ikavita tairusuretapevae.  Tätarupi roparavikivi röi oñembotuichavaerä opaño ñemborireta tairusu jare tairusutama ñoguinoivaeretapegua, aguiyevaerä oñeväe chupereta mbaeñuvanga kuña aniramo kuimbae yoguirekoguiño.

Kuae ara, oñemomaenduarambueve mbaemboeterupi Tairusuvaereta Iara, jare oyecharambueve keräi koiñoma oï oyeapovaerä México Ñemboatiguasu Tairusuvaeretaregua, añondo ñee jokuae Tëtaguasure oñangarekovaeretape, ipuerevaerä oñemambekomi tairusuvaeretare.  Amondo ñee Tëtaruvichaguasuretape oñomomiarivaerä añetepegua tairusuvaeretandive, echa jayaveñoko oñemboyoupitipäveta ñemongeta keräiko oyeparavikivaerä opaño mbaeavaireta desarrolloregua oñeiräro ojo oikovae.   Ikaviko ñañemometei ñandeparaviki jare ñañomoirüvi tairusuvaereta, michiareta jare okuakuagueretandive, ipuerevaerä yaupiti jokuae Declaración del Milenio ja Objetivos de Desarrollo Mileniope oñeñono oyeapotavae, echa jokuae ñemongeta jaeko ipuerevaerä yayapo katu kuae ivi yaiko pipevae ikavi yaikovaerä teko piakatu jare teko jupiguevaerupi.

Share/Save